Poslovne vesti - Hrvatska

Samo sedam posto Hrvata osiguralo imovinu

Od približno 289 eura, koliko prema podacima Europskog udruženja osiguravatelja za sve vrste osiguranja ukupno izdvaja prosječan stanovnik Hrvatske, oko 70 posto ide na neživotna osiguranja.

No od toga se samo šest posto odnosi na osiguranje imovine - kuće, stana, stvari u kućanstvu ili poslovnog prostora i opreme. Vrlo mali broj građana stvarno je upoznat s time da uz relativno mala izdvajanja može znatno povećati sigurnost svoje imovine, odnosno šansu da u slučaju požara osiguraju obnovu i popravak stvari bez dodatnog financijskog tereta za obitelj.

Takva polica, među ostalim, uključuje i pokriće štete u slučaju udara groma, eksplozije, štete od oluje i tuče, pada letjelice, manifestacija i demonstracija, poplava i odrona zemljišta, snježne lavine, izlijevanja vode i vodovodnih i kanalizacijskih cijevi, provalne krađe, razbojstva, obične krađe i odgovornosti za štetu trećoj osobi, a moguće je ugovoriti i dodatna osiguranja, na primjer od potresa. Procjene pokazuju da takvo osiguranje ima oko sedam posto stanovnika Hrvatske.

Kao jedan od primjera za to istaknuta je polica osiguranja imovine kućanstva za četverosobni stan u Zagrebu, koja pokriva štetu na stvarima u slučaju spomenutih rizika u vrijednosti do 100.000 kuna, a osiguranika godišnje stoji nešto manje od - 150 kuna.

Prema riječima Drage Klobučara, direktora Sektora za osiguranje imovine, Croatia danas drži 33,7 posto ukupne bruto zaračunate premije svih osiguranja, a oko 55 posto odnosi se na osiguranje imovine i u većini imovinskih osiguranja drži najveći udio premije u odnosu na ostale osiguravatelje. Tako, na primjer, u osiguranju usjeva i nasada drži 90 posto ukupne premije u tom segmentu osiguranja, a posebna pozornost posvećuje se osiguranju rizika poduzetnika, odnosno promociji osiguranja za slučaj prekida poslovanja, koje dio poduzetnika još ne prepoznaje u dovoljnoj mjeri.

Kao jedan od primjera što se s takvim osiguranjem može dobiti Rajko Orlić, direktor Sektora za obradu šteta, istaknuo je primjer Bjelolasice. Naime, simulacije pokazuju da bi - da je taj kompleks bio osiguran i za slučaj prekida poslovanja zbog štete od požara - uz godišnju premiju od 50.000 kuna poslodavac osigurao pokriće bruto plaća za radnike tijekom 12 mjeseci i pokriće drugih osnovnih troškova za vrijeme dok objekti ne rade. Ovako, u tom je centru radilo oko 170 zaposlenika, a 90 njih u međuvremenu je, zbog požara i činjenice da se objekti još nisu ni počeli obnavljati, prema svemu sudeći izgubilo radna mjesta, u najmanju ruku do završetka obnove.

Posebna pozornost, ističe Orlić, posvećuje se upravo isplati šteta. Kao jedan od primjera efekata police koja pokriva i štetu zbog prekida rada istaknuta je Rafinerija nafte Sisak u kojoj je materijalna šteta nakon požara dosegnula oko 90 milijuna kuna (što je jedna od većih odšteta isplaćena u posljednje vrijeme), dok se šteta od prekida rada još zbraja i mogla bi doseći između 10 i 20 milijuna kuna.